Manastirski kompleks na Pribojskoj Banji


Manastir svetog Nikole, Crkva Uspenja presvete Bogorodice, Crkva svetog Ilije, riznica u manastiru svetog Nikole.

Do sada nije tačno utvrđeno ko je i kada osnovao manastir sv. Nikole. Postoje posredni podaci da je manastir sa crkvom sv. Nikole dabarskog postojao kao ugledno monaško mesto na samom početku vladavine Nemanjića.U Studeničkom tipiku (1207-1215) sv. Sava pominje manastir svetog Nikole u Dabru i svetog Georgija u Dabru, takođe tu piše da su u biranju igumana studeničke lavre pored igumana manastira Đurđevi stupovi, sv. Nikole u Toplici, sv. Nikole u Kaznovićima (manastir Končulić) i igumana Bogorodice gradačke učestvovali i igumani manastira sv. Georgija i sv. Nikole u Dabru. Zasada nema nikakvih dokaza da je u pitanju Nemanjina zadužbina, po mišljenju nekih istraživača, ovaj manastir je postojao pre njegove vladavine, tj. pre 1168. godine.

Manastir sv. Nikole u Banji kod Priboja na reci Lim jedan je od najstarijih u Raškoj oblasti. Tokom, skoro deset vekova postojanja, ovaj manastir je jedno od najznačajnijih središta srpske duhovnosti. U njemu je 1219. godine Sveti Sava uspostavio jednu od prvih šest episkopija osamostaljene Srpske Pravoslavne Crkve i za prvog episkopa postavio svog najboljeg učenika iz Hilandara, Hristofora. Ovaj manastir je bio i mauzolej znamenite vlastelinske porodice Vojinovića, imao je u svom sklopu bolnicu, školu, nekoliko puta je rušen i obnavljan, a u jednoj od crkava manastirskog kompleksa pronađena je jedna od najznačajnijih riznica crkvenih predmeta na prostoru Srpske Pravoslavne Crkve.Manastirski kompleks čine tri crkve: sv. Nikole, Uspenja presvete Bogorodice, sv. Ilije, dva konaka i ostaci manastirskog bedema i kule.


Mirjana Šakota je u Saopštenjima X za 1971. godinu dala tumačenje do tada ne publikovanog izveštaja o stanju manastira Banje iz 1857. godine. U tekstu koji je sačinio iguman manastira Banje o crkvi Uspenja piše ...Ovi e manastir krstoobrazan sazidan, u koemu pokrai velike cerkve ima ioš dve male u istome cerkovnomu zdaniju. S južne strane cerkva Svetoga Uspenija svete Bogorodice, pozadi niz veleku cer(k)vu sabornu. Ona e na edan svod, ima 5 penđera, dva su na oltaru, a dva su sa južne strane, edan e više veliki vrata... Do objavljivanja ovog teksta, 1971. godine, nije bio poznat patron ove male crkve. 

Kada piše o crkvi sv. Ilije, u svojim Prilozima poznavanju manastira sv. Nikola u Banji kod Priboja, M. Šakota navodi citat obnovitelja manastira Dionisija Popovića: ima mala druga cerkva odvoena od velike jedan aršin. I ona e isto tako sazidana no e imala edno veliko kube.Nakon arheoloških istraživanja, ova crkva je obnovljena i danas je to jednostavna, jednobrodna građevina zidana od tesanih blokova domaće sige.


Za više informacija o samim crkvama i riznici kliknite na tekst:


Manastir svetog Nikole,
Crkva Uspenja presvete Bogorodice, 
Crkva svetig Ilije,
Riznica manastira,
Rušenja i obnove manastira.
Powered by WebExpress